U Izdanju Udruge 3000 godina Za dar , Matice hrvatske Sopron i Društva Hrvati (Hrvati-Horvátok Egyesület) iz Mađarske, iz tiska je izišla knjiga Tomislava Marijana Bilosnića „Svi naši književni susreti III. / Spomenica Hrvatskih književnih susreta u Koljnofu 2009-2018., koja je 15. studenoga 2019. godine i predstavljena u sklopu tradicionalne manifestacije 11. Hrvatskih književnih susreta u Koljnofu“u koljnofskom Domu kulture.
Uz goste iz Hrvatske, autora izdanja i voditelja Susreta, Tomislava Marijana Bilosnića, Tomislava Šovagovića, Davora Šalata, Lanu Derkač, Antu Tičića, Alojzija Pavlovića i Darija Tikulina, predstavljanju knjige nazočili su i pjesnici iz Gradišća, Jurica Čenar, Dorothea Lipković Zeichmann, dr. Herbert Gassner, dr. Franjo Pajrić, kao domaćin Susreta, te mnogobrojni gosti i novinari. Predstavljače, goste i sudionike pozdravio je načelnik Općine Koljnof gosp. Franjo Grubić, kao i ravnateljica Osnovne škole „Mihovil Naković“ gđa. Agi Sárközi.
„Spomenica Hrvatskih književnih susreta 2009-2018.“ na sto pedeset i dvije stranice prati Koljnofske književne susrete kroz proteklih deset godina njihovog održavanja. Susrete su pokrenuli i utemeljili dr. Franjo Pajrić iz Koljnofa (kao njihov stalni domaćin) i književnik Đuro Vidmarović iz Zagreba, sadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika, koji je do 6. Koljnofskih susreta bio i njihov koordinator i voditelj programa. Do 10. Susreta to je bio Darko Pero Pernjak, književnik iz Koprivnice. Sudionik svih Susreta, sadašnji je izbornik hrvatske književne delegacije, književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra, autor bibliografskog izdanja o Književnim susretima u Koljunofu.
Spomenicu su u Koljnofu, na 11. Međunarodnim književnim susretima predstavili Tomislav Marijan Bilosnić i dr. Franjo Pajrić.
Bilosnić je već u svom esejističkom uvodu „Uz desete Hrvatske književne susrete u Koljnofu“ istaknuo kako je deset godina održavanja Hrvatskih književnih susreta u Koljnofu od jednog malog sela, naseljenog većinskim hrvatskim pukom u ugarskom dijelu Gradišća, na srednjoeuropskoj kulturnoj karti učinilo važno središte susretišta hrvatskih književnika iz stare domovine, kao i onih iz rasuća, Gradišća, raskriženog između Austrije, Mađarske i Slovačke, zaključivši, pozivajući se na Unamuna, kako se Hrvatski književni susreti u Koljnofu ne daju ukalupiti ni na koji, niti na bilo koji način, što ih čini posebnim i iznimnim, uz saznanje da je univerzalno samo ono što je individualno, misleći pri tome na vrlo raznolike sudionike Susreta, one koji spadaju među vodeća hrvatska književna imena i one koji pisanoj riječi prilaze s amaterskih pozicija, ravnopravno sudjelujući u kreiranju zbilje ove važne manifestacije.
„Svi naši književni susreti III. / Spomenica Hrvatskih književnih susreta u Koljnofu 2009-2018., donose potom po godinama popis sudionika susreta, kao i zasebno poglavlje godišnjih izvješća o svakom od susreta ponaosob, iz čega je razvidno kako su susreti bili koncipirani kao zasebne teme, pa su se tako bavili hrvatskih kulturnim prostorom i dijasporom, suradnjom književnika iz Hrvatske s kolegama iz dijaspore, donacijama knjiga, raspravama o poznatim gradišćanskim književnim imenima, promoviranjem knjiga, obilježavanjem jubileja, prevođenjem, književnim poticajima, a prije svega književnim nastupima u mnogim mjestima u kojima žive Hrvati u Mađarskoj, Austriji i Slovačkoj.
Spomenica je značajna i po tome što na jednome mjestu donosi iscrpnu bibliografiju Koljnofskih književnih susreta, koja će znanstvenicima, književnim povjesničarima, lingvistima i kritičarima omogućiti lakši i brži uvid i pristup informacijama o tome što se sve to zbivalo tijekom deset godina na Hrvatskim književnim susretima u Koljnofu. U prilozima ove monografije nalazimo i vrlo zanimljive i poticajne priloge Đure Vidmarovića, Nenada Piskača i Božice Brkan, a napisane u povodu od nekih Susreta.
Konačno, monografsko izdanje knjige „Svi naši književni susreti III. / Spomenica Hrvatskih književnih susreta u Koljnofu 2009-2018.“ obiluje izuzetno bogatim kolor foto albumom sa svih od dosad održanih Koljnofskih književnih susreta, što Spomenici daje posebni i značaj i šarm.
