U srijedu, 14. prosinca 2016. održana je promocija sisačkog časopisa Riječi u MH Sisak (Rimska 9). Riječi je predstavila urednica Đurđica Vuković, te Sead Begović, Andrija Tunjić i Boris Vrga, a u glazbenom dijelu večeri nastupio je Milko Dedahp Kis, svojom nježnom, kantautorskom, šansonijerskom glazbom, drugačijom od dobro poznate iz svirki u Hladnom Pivu.
Tema ovog broja Riječi su medalje, spomenici i kiparski crteži Želimira Janeša o kojima je tekst napisao Boris Vrga. Želimir Janeš je medaljer koji je inovirao i transformirao klasičnu ležeću medalju i njen tradicionalni oblik. Posebnu važnost je dao novim materijalima- staklu, keramici, zlatu, srebru, bjelokosti itd. Bio je zainteresiran za glagoljicu, koja prema njegovim riječima, ima sadržaj, poruku, ali i arhitekturu forme i volumena. Zaokupljala ga je sakralna tematika koju je oživotvorio na prikazima sisačkog zaštitnika Sv. Kvirina, piše Vrga. Janeš je bio i vrstan crtač. Svoju pažnju je koncentrirao i na animalističke teme, najčešćim motivima vola, bika i goluba koga je ugradio i u svoj monogram. Tekst Borisa Vrge, uz dvije objavljene monografije je još jedan doprinos interpretaciji Janešova složena opusa.
Likovnost je predstavila Mirna Rudan Lisak pišući o nadasve zanimljivom i osebujnom umjetniku Radovanu Ivšiću koji je 1954. godine otišao u Pariz, zabranjivan od svih režima, te na poziv Andrea Bretona i Benjamina Pereta sudjelovao u nadrealističkom pokretu. Otada piše isključivo francuskim jezikom, piše Rudan Lisak. Ovaj pjesnik i dramatičar nadahnuo je slavne slikare, tako Joan Miro ilustrira pjesmu Trideset i šest njezinih čuda. Kada se 2015. godine francuska kultura predstavila Hrvatskoj u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, otvorena je izložba Nepokorena šuma i Radovan Ivšić, koja mu je posvećena. Višnja Machiedo piše u eseju o Radovanu Ivšiću da je dolaskom u Pariz postao protagonist francuskog nadrealizma kao već formirani umjetnik koji je sa sobom donio više nego je mogao dobiti. Slobodan duh Ivšića je našao mnogo srodnih duša u najvažnijim i najaktivnijim predstavnicima francuske nadrealističke scene. Izložbu možemo ilustrirati riječima V. Rudan Lisak; ” Kada bi šuma bila pokorena pjesnik bi se probudio, a njegov san zauvijek bi se izgubio.”
U Riječima je predstavljen Sead Begović, intervjuem, pjesmama, prozom i njegovom kritikom Izabranih pjesama Enesa Kiševića “Riječi vraćene kući”, potom tekstom o ingenioznoj Anki Žagar, zbirkom pjesama Krešimira Bagića “Plaši li te moja boja”, te djelom akademika Mirka Tomasovića Raspre i Rasprave. Prozu su predstavili u ovom broju Vedran Sušac, Marko Gregur, Ilija Aščić, Maja Uršić Staraj, Iva Šakić Ristić, Zlatko Majsec, Boris Bosančić i Denis Vidović. A poeziju četiri sisačka autora Siniša Matasović, Marijana Petrović Mikulić, Igor Petrić i Jasmina Bosančić, te Maja Gregl, Maja Klarić, Žarko Jovanovski i Maja Sučec.
Dio novih Riječi je i zanimljivi esej Biserke Goleš Glasnović o Janjevu na Kosovu i mnogim predrasudama o povijesti i načinu života ove zajednice koja je najstarija hrvatska dijaspora. Govori o njihovom podrijetlu, jeziku, običajima i vrlo interesantnoj snažnoj verbalnoj inteligenciji. Đuro Vidmarević daje prikaz portreta grofice Katarine Zrinski kao prilog obilježavanju 450. obljetnice sigetske epopeje kojoj je Mađarska dala nemjerljivo više pažnje nego Hrvatska, pa je ovaj Vidmarevićev prilog o Katarini Zrinskoj dobrodošao doprinos u svečanoj 450-oj obljetnici junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog. Tin Lemac javlja se recenzijom knjige Marine Šur Puhlovski “Književnost me iznevjerila: Eseji s margine” koja je dobila književnu nagradu Zvane Črnja za najbolju knjigu eseja u 2015. Vesna Rogulja Mart piše o Siščanki Nataliji Miletić i njenoj zbirci priča “Nisam” koja je odjeknula na hrv. književnoj sceni, a Siniša Matasović recenziju romana “Evanđelje tame” Zorana Antičevića koji se predstavio na ovogodišnjem frankfurtskom sajmu knjiga. Cijena je 60,00 kn. Riječi možete naručiti putem e-maila matica.hrvatska.sisak@sk.t-com.hr
