Grad Đurđevac, provedbom javnog natječaja u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, odabrao je idejno rješenje za javnu skulpturu Picok autora Damira Mataušića za postav na Trgu sv. Jurja, čije uređenje je trenutno u tijeku.
Izložba natječajnih radova otvara se 18. lipnja 2024. u 19h u Muzeju Grada Đurđevca. Na izložbi će se moći razgledati 15 idejnih rješenja pristiglih na javni natječaj.
Sudjeluju: Jelena Azinović, Marko Gugić, Teo Herceg, Ana Horvat Mrazek, Tomislav Hršak, Veno Jerković, Zoran Jurić, Robert Jozić, arhitektura Filip Tadin d.o.o., Petar Koši, Damir Mataušić, Eduard Pavlović, Tena Palijan, Vlatka Škoro, Tea Švarić, Nikola Vrljić.
Grad Đurđevac u završnoj je fazi uređenja okoliša trga sv. Jurja u Đurđevcu, ujedno glavnog gradskog trga, prema projektu arhitektice Marijane Zlatec. Novim rješenjem predviđeno je uređenje postojećeg okoliša, ozelenjavanje novih površina, hortikulturno uređenje, zamjena postojećeg opločenja, opremanje novom urbanom opremom. Na precizno određenoj poziciji novog uređenja trga predviđen je smještaj skulpture s motivom pijetla naziva Picok čije idejno rješenje je bilo predmet provedenog natječaja u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika.
Cilj natječaja bio je pronaći kiparsko rješenje za skulpturu posredstvom koje će se prepoznatljivi simbol grada Đurđevca – Picok – vremenski neograničeno ugraditi u javni prostor i time uspostaviti referentnu točku susreta, vizualnog predstavljanja i bilježenja grada Đurđevca.
Naime, uz utvrdu Stari grad u Đurđevcu iz 14. stoljeća vezana je priča, Legenda o Picokima opstala usmenom narodnom predajom temeljena na povijesnim događajima iz vremena osmanskih osvajanja polovicom 16. stoljeća kada je ista vojska nadirući s istoka željela osvojiti što veće područje, pa tako i važnu obrambenu, uporišnu točku – utvrdu Stari grad. Zahvaljujući lukavstvu jedne starice, na njen prijedlog kapetanu grada, branitelji su iz topa ispalili pjetlića – picoka zbog čega su Osmanlije zaključili da u utvrdi ima hrane u izobilju. Bio je to razlog da prestanu opsadu i krenu dalje, nazvavši žitelje grada Picokima, imenom koje i danas Đurđevčani s ponosom nose.
Na javni, otvoreni, u jednom dijelu pozivni, anonimni, kiparski natječaj za idejno rješenje skulpture Picok odazvalo se 15 umjetnika_ica, među kojima i troje pozvanih autora_ica: Tomislav Hršak, Damir Mataušić, Vlatka Škoro. Ocjenjivački sud u sastavu Antonija Balić (predsjednica), Ida Blažičko, Tomislav Buntak, Anita Ruso Brečić, Edita Janković Hapavel jednoglasno je odlučio da je rad Damira Mataušića kvalitetan rad za postavljanje na Trgu sv. Jurja istaknuvši:
„Prvonagrađeni rad dobio je najviše ocjene od Ocjenjivačkog suda te jednoglasno potvrđen kao najbolji rad među pristiglima. Formom i materijalom elegantno se uklapa u javni prostor trga. Blago zaobljene linije, podijeljene u dva dijela čine tijelo i rep pijetla čime se dobiva prozračnost forme postavljene na dijagonalni nosač. On skulpturi daje uzlet i zbog dojma lagane nestabilnosti skulpturu možemo poistovijetiti s dječjom klacklicom. Motiv je prepoznatljiv i unosi vedrinu u prostor, a njegov oblik primjenjiv je i u drugim područjima. Kombinacija materijala unosi dinamiku u prostor trga koji se ogledava na svijetloj površini skulpture. Upotreba svjetla u noćnoj vizuri pojačava vizualni doživljaj kojim se omogućava igra svjetla i sjene. Svojim inovativnim i zanimljivim rješenjem skulptura se znatno ističe među ostalim pristiglim radovima te smatramo kako će zasigurno pridonijeti javnoj plastici u Republici Hrvatskoj.“
Kako ističe prvonagrađeni autor Damir Mataušić:
„Kako je legenda o Picoku simbolična, sama skulptura je osmišljena kao znak, simbol pijetla i povijesnog značenja samog čina. Transparentnost skulpture svojevrstan je znak krhkosti i pernatnosti, a stav i zaokružen oblik znak ponosa i forme poput taneta ispaljenog Picoka iz cijevi topa. Polirani aluminij odabran je kao materijal koji bi svojom sjajnom površinom reflektirao boje okoline, te na taj način oživio i bojio korpus Picoka, kao što je uobičajeno šarenilo njegova perja. Noćna rasvjeta sa stupa i partera podcrtavala bi volumen skulpture, a postav na plohu trga omogućio taktilnost i neposredni kontakt s promatračem. Forma skulpture je figurativno sugestivna, a kiparski suvremena formirajući znak neprekinutih zaobljenih linija. Dijelovi skulpture bili bi izvedeni od polirane bronce, a naglašena krijesta ujedno je i kruna jer je Picok u ovoj legendi Kralj legende, a žitelji Đurđevca ljudi koji su svojom mudrošću okrunili pobjedu nad Turcima.“
Izložbu je moguće razgledati do 23. lipnja.
