Antiratni krik u režiji Rajne Racz

Centar za kulturu i informiranje Maksimir

Hrabro i provokativno o egzilantima i društvu koje drukčijima reže krila

u petak 28. veljače s početkom u 18 sati u Centru za kulturu i informiranje Maksimir 

U petak 28. veljače s početkom u 18 sati, na ‘daskama koje život znače’ Centra za kulturu i informiranje Maksimir održat će se kazališna premijera predstave Ptice-špijuni – Kasandrin let, novog autorskog projekta Kuće Nahero, nastalog prema konceptu perspektivne i uvijek intrigantne kazališne redateljice i autorice Rajne Racz, koja je ujedno zaslužna i za režiju iste.

U formi monodramskoga glazbenog performansa (recitala) tvori se hibridni umjetnički izraz, odnosno predstava-koncert koja hrabro i angažirano progovara o disidentskoj i egzilantskoj poeziji osporavanih pjesnika, služeći se glasom jednako neshvaćene antičke proročice Kasandre. Glumac i pjevač Fabijan Komljenović u ulozi Kasandre izvodi složeno glazbeno-scensko djelo, nastalo iz pera skladatelja Marina Živkovića, a uz Živkovića (saksofon) prate ga i mladi glazbenici Matija Brajković (električna gitara) i Margareta Sinković (violina).

Ova glazbeno-scenska postdramska izvedba fokusira se na arhetipski motiv iz antičkoga korpusa, lik neshvaćene i subverzivne proročice Kasandre, čije se neugodne vizije dovode u kontekst današnjega vremena. Glas Kasandre u songovima se i polifoničnim iskazima stapa s glasovima disidenata, egzilanata te političko i društveno nepodobnih mislitelja našega vremena, umjetnika suočenih s cenzurama i progonima. Kasandra je vođa ove glazbene-ceremonije, predstave-koncerta na koji je publika pozvana da sluša. Kasandrino tijelo je sinkronija svijeta, a ona najavljuje budućnost jednoga svijeta potpuno uzalud.

Ptice-špijuni protkane su motivom ptica na tematskoj i estetskoj razini, ali i na simboličkoj – njihov slobodan i nesputan let snažnije odjekuje u društvu koje je sklono drukčijima rezati krila.

Glazbu za predstavu skladao je Marin Živković, scenografiju potpisuje Kristijan Popović, a kostime je osmislila Pera Bobić. Za scenski pokret zaslužna je Margareta Sinković, dramaturško savjetovanje Dina Vukelić te oblikovanje svjetla Sanela Solc. Dizajn je povjeren Bojanu Crniću.

U Centru za kulturu i informacije Maksimir, s kojim producent projekta Kuća Nahero ostvaruje niz uspješnih suradnji, publici će se predstaviti ovo jedinstveno umjetničko djelo, spoj glazbe, kazališta i antiratne poezije. Nakon svečane premijere slijede još dvije izvedbe, 1. i 2. ožujka u 18 sati, također u CKIM-u.

Projekt je realiziran uz potporu Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Centra za kulturu i informacije Maksimir.  Rad Kuće Nahero podržava Zaklada Kultura nova.