Centar za kulturu i film Augusta Cesarca i Udruga DYALLI vas pozivaju na produkcijski koncert polaznika RADIONICE ZAPADNOAFRIČKIH RITMOVA pod vodstvom Krunoslava Kobeščaka i Ismail Balde Commi-ja, 16.12. 2016. u 20 h, MMC KOPRIVA, Ilica 196, u Zagrebu. ULAZ SLOBODAN!
Završio je još jedan ciklus radionica zapadnoafričkih ritmova.
I ovaj put završava druženjem i malim koncertom na kojem će polaznici radionice prezentirati naučene ritmove, a uz njih program će obogatiti i pokoji gost iznenađenja.
Radionica je obuhvaćala upoznavanje s ritmom i tijelom kao instrumentom, upoznavanje s tradicijskim afričkim instrumentima, učenje osnovne tehnike sviranja na pojedinim afričkim instrumentima te savladavanje prvog tradicijskog afričkog ritma. Sve to kroz ritmičke igre, ples i pokret.
Cilj radionice je bio osvještavanje ritma prisutnog u svakom čovjeku, kao i poticanje motoričkih sposobnosti, sluha i memorije.
Djembe je jedan od najstarijih udaraljkaških instrumenata na svijetu. Dolazi iz zapadne Afrike, točnije sa područja današnje Gvineje, iz naroda Malinke, danas većinskog stanovništva te zemlje. Najveći živući majstori tog instrumenta za njega kažu da je to bubanj koji ne poznaje dob, spol ili rasu. Namijenjen je svima. Radi svoje jednostavnosti i snage lako budi zarobljeni ritam prisutan u svakom čovjeku. Napravljen je od izdubljenog debla drveta i kozje kože. Proizvodi tri osnovna tona (bas, ton i slap), ali posjeduje strahovito širok spektar zvukova. U tradicionalnom obliku Afrički ritmovi su nezamislivi bez Dun dun bubnjeva (koji se za razliku od Djembea koji se svira rukama, sviraju palicama) i samom ritmu daju melodiju.
Dun dun bubnjevi su prateći bubnjevi uz djembe bubanj. Ovaj bubanj je cijevastog oblika sa kožom na obe strane i zvoncima na vrhu stoje vodoravno i sviraju se palicom po koži i metalnim štapičem po zvoncima. Djembe bubanj dolazi u Europu zahvaljujući Fodeba Keita koji je 1952. osnovao Les Ballets Africains, prvi nacionalni balet Gvineje. U SAD djembe je popularizirao Ladji Camara, član afričkog baleta koji je 1960. započeo sa nastavom i prezentacijom mogućnosti ovog instrumenta. Kako bi se bolje upoznali djembe bubnjevi 80-tih godina počinju se organizirati studijska putovanja na Gvineju. Time se povećala potražnja za djembe bubnjevima, što za posljedicu ima proizvodnju bubnjeva, ne samo iz lenke drveta. Počinju se koristiti zamjenske vrste materijala tj. drvo tweneboa ili mahagonija, te sintetičke kože. Tako se širi popularnost djembe bubnjeva, ali zvuk je inferioran u odnosu na bubnjeve proizvedenih iz lenke drveta i sirove kože.
Voditelji: Krunoslav Kobeščak i Ismail Balde Commi