Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Projekt Ilica: Q’ART najavljuju projekt Performing Ilica koji se realizira uz financijsku potporu EU projekta CreArt.
Tijekom nedjelje 18. travnja 2021. četvero umjetnika – VLASTA DELIMAR i MILAN BOŽIĆ, JELENA LOVREC, IVA SUPIĆ JANKOVIĆ – izvodit će performanse na različitim lokacijama na zagrebačkom Britanskom trgu.
Ilica, nekad simbolički put u središte grada Zagreba, ulica koja se proteže 5653 metara od Trga bana Josipa Jelačića do Aleje grada Bologne, svoju je nepovratnu transformaciju započela krajem devedesetih godina prošlog stoljeća. Nekad, nezaobilazno mjesto shoppinga, odlaska u banku, bar, restoran, obrt ili ured izmijenjena je u postindustrijskom dobu procesima gentrifikacije i komodifikacije. Ilica tako postaje, da parafraziramo Vladimira Dodiga Trokuta anti-ulica u anti-gradu, mjesto gdje se poznanici/ice više ne susreću i gdje se ne odvija društvena interakcija stanovnika/ica grada. Ulica se izmiče u virtualni prostor susreta, a u stvarnom svijetu ona postaje prazna ljuštura napuštenih i devastiranih prostora koji zjape prazni ili se ispunjavaju istovjetnim bezličnim sadržajem. Takvo je mjesto moguće transformirati jedino umjetničkim akcijama i reinterpretiranjem formi gradskog života po modelu simulakruma; ako ‘stvarni’ stanovnici/ice ulica izmiču u mall ili outlet centar, ‘stvarna’ ulica mora postati mjesto gdje svakodnevica postaje izvedba u svim formama kreativnog izražavanja.
U okviru ovog projekta, svi umjetnici i umjetnice pozvani su da svojim radovima reinterpretiraju ili odgovore na: mogućnost susreta i društvene interakcije na ulici; probleme potresa, cijene najmova i uvjeta rada koji definiraju život stanovnika grada; aspekte boravaka u mallovima ili u otvorenim prostorima; modele transformacija grada umjetničkim djelima. Predstavljamo tri performansa te pozivamo sve zainteresirane na sudjelovanje, interakciju i transformaciju Ilice:
VLASTA DELIMAR I MILAN BOŽIĆ
Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća
Za vrijeme performansa Tišina živih skulptura u tišini oštećenih kuća tijela dvoje izvođača pred odabranim kućama, obojana u ružičastu i plavu boju, postaju potencijal živih skulptura koje interpretiraju trenutno stanje i odnos prema građevinama oštećenim potresom u Zagrebu. U rukama držeći komad papira s ispisanom riječju Dostojanstvo, umjetnici se poistovjećuju s oštećenim objektima koji su do trenutka oštećenja trebali biti poput slike univerzuma koji je brutalno poremećen. Prisustvom njihovih živih tijela, skulptura, oštećenim kućama prenose svoju energiju kao pokušaj revitalizacije i obnove. U sklopu projekta Performing Ilica bit će prikazana video dokumentacija izvedenog performansa.
JELENA LOVREC
Želim bit’ k’o Berber vol.3
Rad Želim bit’ k’o Berber započet je 2016. godine kao niz uličnih akcija u kojima je umjetnica prolaznicima omogućavala da bez novčane naknade odaberu jedan od njenih radova. Umjetnica/darovateljica s obdarenim bi osobama potpisivala službenu darovnicu koja je sadržavala klauzulu koja obdarenu osobu obvezuje da odabranu umjetninu smjesti u svoj stan, fotografira je, i potom fotografiju pošalje umjetnici. Kao rezultat čitava procesa nastajali bi svojevrsni triptisi sačinjeni od darovnice, fotografije obdarene osobe s odabranom umjetninom snimljene na mjestu darivanja te fotografije iste umjetnine snimljene u stanu obdarene osobe. Izvorni radovi na taj su način završavali u brojnim zagrebačkim stanovima – baš kao i posljednjih desetljeća prošloga i početkom ovoga stoljeća u široj javnosti nadasve popularne slike i grafike poznatog Mersada Berbera – a artefakti povezani s činom darivanja, nakon što ih je umjetnica dala uokviriti, prerastali bi u nove umjetnine. (iz teksta Vanje Babića)
IVA SUPIĆ JANKOVIĆ
ZGRBČKZLDS DBRDHZGRB
Za projekt Performing Ilica umjetnica Iva Supić Janković predstavit će fanzin i modnu kolekciju pod nazivom Zagrebački Zlodusi Dobri Duh Zagreba u suradnji sa studentima Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i lokalnim street art umjetnicima. Fanzin Zagrebački Zlodusi Dobri Duh Zagreba posvećen je ulici Ilici, nekada glavnoj žili kucavici grada Zagreba, Bad Blue Boysima i zagrebačkim vješticama.
Biografije umjetnika
VLASTA DELIMAR (1956.) najznačajnija je hrvatska performerica, beskompromisna u kritikama ideologija kojima se bavi u svojoj umjetničkoj karijeri započetoj kasnih 70-ih. Nagradu Sedam sekretara SKOJA zaprimila je 1986., a od 2005. do 2015. bila je voditeljica umjetničke organizacije “Moja zemlja, Štaglinec” i međunarodnog performans festivala koji se održavao u Štaglincu kraj Koprivnice. Članica je HDLU-a. Jedna je od ključnih figura koje su definirale suvremeni performans kroz prizmu vlastitog tijela kao medija i sadržaja – ženskog, golog tijela koje i u današnjem društvu još uvijek ne prestaje biti točkom kontroverze. Istražujući u svom radu feminitet, muško-ženske odnose i stadije životnog ciklusa – od mladosti i žudnje preko partnerstva i majčinstva sve do starenja – u javni prostor iznosi autobiografske narative koji propituju razgraničenja javnog i privatnog i normative politika identiteta. Za sebe ističe da ne podržava identifikaciju ili pripadnost bilo kojoj ideologiji, religiji, političkoj stranci ili državi, te da se zalaže se za ljudska prava, slobodu individue, poštivanje različitosti i ekološku svijest.
MILAN BOŽIĆ (1958.). Od 1973 do1978. član je Folklornog društva – KUD Adria, Završio Školu za strojarstvo i elektrotehniku 1978. te započeo studij elekrotehnike i strojarstva. 1982. zaposlio se u tvornici Sintal (sinter metala-tvrdih metala). Od 1986. do 1991. član je Aero kluba Zagreb (sportski pilot / zrakoplovno jedriličarstvo).Od 1991-1995. dragovoljac Domovinskog rata. 1993. prvi časnički tečaj, drugi časnički tečaj, 1994. časnička škola HVU Petar Zrinski, 1994/ 95/ 96. Nastavnik i zapovjednik nastavnih skupina (satnija – bojna) na HVU, 1995. studij FPZ. 1999. Djelatni časnik HV u Ministarstvu obrane RH, ratni vojni invalid (prvo ranjavanje Karlovačko ratište 21. 11. 1991). Od 1999. radi performanse zajedno s Vlastom Delimar i samostalno. Prvi zajednički performans „Razgovor s ratnikom ili žena je nestala“ izveden je u Tvornici, Zagreb. 1999. Utemeljitelj Nove ljevice 2016.
JELENA LOVREC (1989.) multimedijalna je umjetnica čiji su projekti procesualnog i participativnog karaktera, a stvara ih u mediju dokumentarne fotografije, audiovizualnihinstalacija, performansa i knjige. 2014. godine diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, te je do sada sudjelovala na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je raznih nagrada od kojih se ističu Nagrada Essl Art Award (2013), Nagrada VIG– Junge Kunst aus CEE (2013), Posebna pohvala, 33. Salon mladih (2016), Nagrada Galerije Kranjčar, 34. Salon mladih (2018), Nagrada za najboljeg mladog umjetnika, HDLU (2019), te je ove godine u finalu Nagrade Radoslav Putar (2021). Živi i radi u Zagrebu.
IVA SUPIĆ JANKOVIĆ je vizualna umjetnica koja već niz godina djeluje na amsterdamskoj umjetničkoj sceni te odnedavno i u Zagrebu. Završila je Gerrit Rietveld akademiju u Amsterdamu i Kraljevsku umjetničku akademiju u Hagu gdje je studirala u području umjetničkog istraživanja (MAR). Njezina umjetnička praksa je interdisciplinarna i strukturira se oko raznovrsnih institucionalnih područja: muzeji, umjetnička edukacija, moda. U Amsterdamu je osnovala i vodila muzej Zolder Museum, umjetničku ljetnu školu UNIVERS(E)ity i modni brand trenutnog naziva VRA (Vortex Reality Angel).
O Projektu Ilica: Q’ART 2021:
Projekt Ilica: Q’ART je projekt društvene i socijalne inovacije, pokrenut prije 20 godina, a se bavi transformacijom napuštenih javnih prostora u središtu Zagreba, odnosno u njegovoj glavnoj ulici Ilici. Autori projekta su Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić Popović. Cilj je dugoročno promijeniti urbano iskustvo kroz participativno društveno djelovanje mladih, umjetnika, udruga, sveučilišne zajednice, obrta i građana u lokalnoj zajednici. Glavna je tema i umjetnički koncept projekta „ODRŽIVA BUDUĆNOST“ i sve umjetničke, socijalne i društvene taktike za odgovorno promišljanje budućnosti, pravednosti, slobode, kvalitete i dostojanstvenosti života, poštujući zajednicu i prirodu, kroz umjetničku percepciju, očuvanje ljudskosti i pravednosti prema svima.
O projektu CreArt
CreArt 2.0. je europska mreža gradova te privatnih i javnih institucija. Projekt je započeo 2012. godine s ciljem reagiranja na potrebe europskih kulturnih institucija što obuhvaća povećanje gospodarskog, socijalnog i kulturnog utjecaja vizualnih umjetnosti pružanjem bolje podrške umjetnicima, menadžerima u kulturi, industriji i široj javnosti. Nositelj CreArt projekta za Hrvatsku je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, a pored HDLU-a projekt okuplja mrežu partnera iz Genove i Leccea (IT), Clermont-Ferranda i Rouena (FR), Katowica i Lublina (PL), Skopja (MK), Liverpoola (UK), Kaunasa (LT) i Aveira (PT) koju koordinira Gradski ured za kulturu grada Valladolida (ES). Petogodišnji projekt CreArt 2.0. provodit će se od 2017. do 2021. godine.
