Najnovija pjesnička zbirka Tomislava Marijana Bilosnića, naslovljena je „Havana blues“. Zbirka pjesama „Havana blues“ uvrštena je u Program kulturnog razvitka RH za 2019. godinu, pa je u tome smislu autoru i dodijeljena potpora Ministarstva kulture za poticanje književnoga stvaralaštva. Tiskanje ove knjige pomogao je Grad Zadar i Zadarska županija. Zbirka je tiskana u izdanju 3000 godina Za dar. Kao urednik potpisuje se Dejan Golem, dok su recenzenti knjige dr. sc. Željka Lovrenčić i doc. dr. sc. Sanja Knežević.
Na dvjesto i dvanaest stranica knjiga u devet zasebnih poglavlja („Havana blues, „Pješčanik tisuće kruščića“, „Sve što poznaje jezik“, „Onako kako zapisuje pisar“, „Put za Macchu Picchu“, „Pjevanje o Andama“, „Borges i tigar love leptire“, „Dok Astor Piazzolla svira“ i „Tigar se šeće Salamancom“) donosi devedeset devet pjesama, od kojih su neke prave poeme. Tematsko-motivska preokupacija ove zbirke vezana je isključivo uz Kubu, Havanu, Karibe, Ande, Srednju i Južnu Ameriku, a dijelom i Salamancu u Španjolskoj, gdje se autorov pjesnički stil potpuno harmonizira sa zadanom temom.
Recenzentica zbirke doc. dr. sc. Sanja Knežević o tome piše: „U tom kontekstu autor se „vraća“ u vrijeme starih američkih civilizacija Maya, Inka, Azteka ujedinjujući unutar svog pjesničkoga teksta staro i novo, njegov je pogled sada usmjeren na kolonizatore iz perspektive koloniziranih – koji su ovdje barem simbolički nadmoćniji. Dva ciklusa koncipirana suu interetekstualnoj igri sa zapanjačkim kanonom Južne Amerike – odnosno u intertekstualnoj igri s osobama i djelima koja su obilježila razvitak zapadne civilizacije u 20. stoljeću (Pablo Neruda, Jorge L. Borges, Frida Kahlo, M. Barnet, E. Hemingway, G. G. Marquez,…). Zaseban je ciklus i na tematskoj i stilskoj razini posvećen Astoru Piazzoli. Cijeli je taj ciklus ispisan u tango ritmovima“.
Dr. sc. Željka Lovrenčić, kao recenzentica zbirke „Havane blus“, koja je i počela nastajati za Bilosnićevog boravka na Kubi sa Željkom Lovrenčić 2018. Godine, zamjećuje: „Obzirom da sam kao hispanistica i prevoditeljica sa španjolskoga i na španjolski jezik upoznata sa suvremenom latinskoameričkom književnošću, ali i Bilosnićevim književnim djelom te osobito njegovom iznimno pozitivnom recepcijom u hispanskome svijetu, u ovim pjesmama mogu prepoznati još jednu u pjesničku knjigu koja će u tom dijelu svijeta izazvati pozornost ravnu njegovim poetskim zbirkama Tigar ili Afrika. Konačno, ovakva vrst poezije i u hrvatsku književnost unosi svježinu i širini poetskih preokupacija, ujedno i vraća poetski jezik starim glazbenim ritmovima i gotovo već zaboravljenoj osjećajnosti.“
