Darko Pero Pernjak, American Bob, Vošicki j.d.o.o., Koprivnica, 2017.
Nakon niza romana, novela i priča ukorijenjenih u hrvatskoj ili, uže, podravskoj zbilji, koprivnički književnik Darko Pero Pernjak mjesto radnje novog romana preselio je u daleku Ameriku. Pritom se usredotočio prvenstveno na život jednog lika, što je konstanta u njegovom književnom opusu, pa se u American Bobu prikazuju višestruke pretvorbe identiteta o čemu najbolje svjedoče „dodaci“ protagonistovom imenu. Treba stoga naglasiti da se naslovni American Bob rodio tek na posljednjim stranicama romana, u konačnoj zamjeni identiteta, a, kako postupno doznajemo kroz prisjećanja, kronološki je Bob najprije bio Bob Graditelj, gubitnik koji je nadimak dobio po poznatom liku iz crtića nakon jedne zabave. Bob je to razdoblje svog života nazvao „godinama sustavnog propadanja“ zbog stalnih svađa sa suprugom i roditeljima, nezaposlenosti, ali i nedostatka želje za stalnim poslom, boravka u zatvoru i rastave braka. Prekretnica je u njegovom životu bila ideja o pokretanju serijala u kojem bi on rušio građevine, metafore dotrajalog sustava. Time je konačno u očima dugih prestao biti Bob Graditelj i postao njegova suprotnost - Bob Rušitelj, junak malih ekrana koji u televizijskom showu Demoliranje uživo bagerom razara sve pred sobom. Show je postigao velik uspjeh, a Bob je shvatio kako novac i moć funkcioniraju pa je prešao na veće zalogaje.
Svoju ideju o rušenju kao procesu važnom za obnovu društva Bob je primijenio na globalnu politiku. Prva postaja u njegovoj misiji i poprište radnje specijalnih epizoda Demoliranja bila je Grčka gdje je s premijerom Taparasom dogovorio gašenje javne televizije kao nepoželjnog ostatka komunizma. U nastavcima je, primjerice, prodao kontejnere suzavca turskom premijeru Doganu i otkupio patent za tehniku mučenja odiashi-bey od japanske vlade nakon čega je ona u Japanu zabranjena. Lako je primijetiti da su imena poznatih političara izmijenjena ili izobličena, kako bi se umanjila njihova važnost, no događaji o kojima Pernjak piše zaista su se dogodili u nedavnoj prošlosti. Naravno, Bobove uloge u njima pripadaju fikcionalnom sloju romanu, a koliko se god takvi scenariji doimali nevjerojatnima, toliko je u njih lako povjerovati jer nude logična i jednostavna objašnjenja. Podsjetnik na događaje u kojima Bob pronalazi svoje mjesto nalazi se na samom kraju knjige, u popisu internetskih poveznica koje upućuju čitatelje na daljnje istraživanje i preispitivanje istina ili čak kovanje teorija zavjera oko tajnovite Kompanije za koju Bob radi. Zahvaljujući tim poveznicama ionako gusto premreženo tkivo romana preko interneta se dodatno širi i nadopunjuje novim mogućnostima razvoja i tumačenja priče o Bobu.
Internet je bitan i za odvijanje radnje romana jer je Bob, osim u dokumentarnim emisijama, imao naviku utjehu i samoostvarenje tražiti i u virtualnom svijetu. Laru Croft i Warcraft s vremenom je zamijenio Second Lifeom u kojem postiže poslovne uspjehe i nastoji upoznati ljubav. U Second Life se potpuno uživio nakon što je prestalo snimanje Demoliranja uživo, no Kompanija koja, čini se, upravlja čitavim svijetom, ponovno ga je angažirala i poslala u luksuzno odmaralište u Panami gdje je doživio još jednu preobrazbu. Nestala je njegova grubost i neotesanost te je postao „džentlmen u bijelom, razuman i strpljiv gospodin“. Njegova je nova funkcija predsjednika Odbora za očuvanje demokratskog pokreta podrazumijevala nastavak uzdrmavanja svjetskog poretka, ali ovoga puta bez kamera. Bob je sada sa samopouzdanjem poslovnog čovjeka s neograničenim mogućnostima mijenjao političku sliku svijeta, a sreća mu se konačno osmjehnula i u ljubavi koja ga je lansirala u svemir.
U odnosu sa suradnicom i djevojkom Grimmsi otkrile su se nove Bobove kvalitete što je jezgrovito sadržano u rečenici „Novi Bob mogao je i voljeti.“ Kako bi se riješio poveznice sa starim Bobom Rušiteljem koji je postao sinonim rušenja Amerike, što on nikako nije mogao podnijeti, preimenovao je svog štićenika i blogera (koji postoji i izvan svijeta romana) Boba Game OverThinkera u American Boba. Time je zaključena jedna etapa Bobovog života, a to je ujedno i kraj romana u kojem smo pratili njegov razvoj, odnosno uspon do zvijezda u prenesenom, ali i doslovnom smislu. Svojevrsna protuteža Bobu je Ivan (John) iz Hrvatske koji je u Ameriku došao slijedeći svoje američke snove. U New Yorku, u baru u kojem je upoznao Boba, Ivan je oduševljeno govorio o prilikama koje ga čekaju u obećanoj zemlji. Za razliku od Boba, Ivan je kao mladić imao jasan cilj u životu, a svoju je predodžbu o Americi utemeljio na filmovima o kaubojima i Indijancima pa je i sam želio avanturu u stvarnom svijetu i okušati se kao kauboj, astronaut ili marinac. Stvarnost je bila drugačija na što ga je Bob upozorio istaknuvši da Amerika može biti „divlji mustang koji će te prvom prilikom izbaciti iz sedla“ u što se Ivan ubrzo i sam uvjerio. Bob je bio svjestan da u američki san danas mogu vjerovati samo oni koji nisu još dovoljno upoznali Ameriku, no iako razočaran sustavom, ni on nije odustajao od vlastitih ideja o američkim vrijednostima.
Premda se na prvim stranicama na kojima nas dočekuje kao Rušitelj ne doima takvim, Bob je izuzetno kompleksan lik. Iza njegove grubosti kriju se traume iz djetinjstva, a u razdobljima razočaranja u stvarni svijet do izražaja dolazi želja za ljubavlju i svrhom u životu. Tako se Darko Pernjak i u ovom romanu potvrđuje kao dobar graditelj karaktera te se mogu uočiti stalne osobine njegove proze poput govorne karakterizacije likova. No ovdje je čitateljima svakako zanimljivija nadogradnja oko univerzalne priče o težnjama, padovima i usponima jednog čovjeka s kojima se lako poistovjetiti. Nevjerojatno isprepletena mreža događaja koju Bob pokreće, a koja ima veze s izvanknjiževnom stvarnošću provocira čitateljevu reakciju. Je li moguće da postoji neki Bob u nekoj Kompaniji koji kao siva eminencija upravlja svijetom? Da se pojavio prije desetak godina ovom bismo romanu mogli, uz mnoge druge, staviti oznaku distopijskog, no s današnje pozicije doima se bližim fikcionalnoj tajnoj povijesti koja intrigira zbog bliskosti sa stvarnošću. To je, kao i jezik novih tehnologija, uvođenje pojmove poput bitcoina ili djelomični prijevod poruke Boba Game OverThinkera objavljene na YouTubeu novost u Pernjakovom opusu. Ako nabrojenome dodamo izrazitu interaktivnost te tematiziranje, ali i korištenje prednosti novih medija, American Bob se s pravom može nazvati romanom novog tisućljeća.
Mihaela Cik
